Robotika
Robotika, interdisciplinarno znanstveo područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na mehanici (strojarstvu), elektrotehnici i informatici, odn. disciplini mehatronici, koja se razvila iz njihove povezanosti; u novije doba istražuju se i rješenja na području bionike. Riječ robotika uveo je I. Asimov u svojoj znanstvenofantastičnoj pripovijetki Izmotavanje (Runaround), objavljenoj 1942., u kojoj je iznio i tri zakona robotike, koji reguliraju postupke inteligentnih robota.
Robotika se bavi dizajnom, konstrukcijom, radom i uporabom robota, kao i računalnim sustavima za kontrolu, senzorne povratne informacije i obradu informacija.
Robotika je višedisciplinarna i međudisciplinarnagrana tehnike koja objedinjuje: objedinjuje: mehaniku, fiziku, matematiku,automatsko upravljanje, elektroniku, računalstvo, kibernetiku, umjetnu inteligenciju, …
Robotika u stvari integrira spoznaje iz gotovo svih područja znanosti –izlog znanosti. Robotika je srodna sa elektronikom, mehanikom i sa softverom.
Joseph Engelberger , često zvan Ocem Robotike , je općenito smatran vodećim utjecajem u stvaranju industrije robota. The Robotics Industries Association godišnje predstavlja Nagradu Joseph F. Engelberger “osobama koje su jako pridonijele unapređivanju znanja i prakse robotike.
Robot
Robot (češ. Robot, prema robota: tlaka, kmetski rad), automatizirani stroj višestruke namjene, koji može obavljati neke zadaće slično ljudskomu djelovanju. Ne postoji jedinstvena definicija robota.
Roboti, automatizirani strojevi višestruke namjene koji se sastoje od konstrukcije s pripadajućim pogonskim uređajima, senzora i upravljačkog uređaja, dijele se po stupnju pokretljivosti (statički i mobilni roboti), strukturi konstrukcije (mehatronički, biotronički i bioroboti), namjeni (industrijski, medicinski, edukacijski, podvodni, roboti za istraživanje svemira, vojni roboti, osobni roboti), veličini (makroroboti, mikroroboti i nanoroboti). Inteligentni roboti posjeduju sposobnost učenja, rasuđivanja i donošenja zaključaka te imaju visok stupanj funkcionalne, organizacijske i mobilne autonomnosti. Roboti te skupine razvijaju se ubrzano, usporedno s razvojem naprednih informacijskih tehnologija i umjetne inteligencije. Očekuje se kako će se inteligencija robota općenito, a posebice biorobota ostvarenih genetičkim inženjerstvom, približavati inteligenciji čovjeka.
Roboti mogu poprimiti bilo koji oblik, ali neki su napravljeni da izgledaju kao ljudi. Kaže se da to pomaže u prihvaćanju robota u određenim replikativnim ponašanjima koja obično obavljaju ljudi. Takvi roboti pokušavaju replicirati hodanje, podizanje, govor, spoznaju i u osnovi sve što čovjek može učiniti. Mnogi današnji roboti su nadahnuti prirodom, doprinoseći području bio-inspirirane robotike.
WAVE je prvi eksperimentalni robotski jezik. Razvijen je 1973. u laboratoriji za veštačku inteligenciju Univerziteta u Stanfordu. Nakon šest godina pojavio se prvi komercijalni robotski jezik VAL firme UNIM ATION, koja je izgradila i upotrebila (1961) prvi industrijski robot.
Primjena robota
Danas najveću primjenu imaju već opisani industrijski roboti, kakvi npr. služe u automobilskoj industriji za sastavljanje dijelova vozila, bojenje ili zavarivanje karoserije i dr. Tih je robota samo u 2005. bilo u tvornicama instalirano približno 130 000, a ukupan im se broj približio milijunu, od čega je gotovo polovica bila u Japanu.
Roboti se posebno koriste u okruženju opasnom ili negostoljubivom za čovjeka; takvi su npr. podvodni roboti (robotizirane ronilice) za istraživanja i radove u podmorju, svemirske robotske letjelice i vozila za istraživanja drugih planeta, roboti za razminiranje. Za transport robe u skladištima ili robnim terminalima služe robotizirana prenosila. Roboti su se počeli rabiti i u kućanstvu, za sada kao automatske kosilice ili usisači prašine. Postoje i roboti koji služe za zabavu, za natjecanja, kao dječje igračke, te kompleti dijelova od kojih se mogu sastaviti čak i vrlo napredni roboti. Pritom se posebni napori ulažu u razvoj humanoidnih robota koji za sada daju tek skromne rezultate.Mnogi roboti su napravljeni za obavljanje poslova koji su opasni za ljude, kao što su uništavanje bombi, pronalaženje preživjelih u nestabilnim ruševinama, istraživanje rudnika i olupina. Robotika se također koristi u STEM-u (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) kao pomagalo za podučavanje.
robotika se koristi u medicini pri određenim medicinskim zahvatima.Dolazak nanorobota, mikroskopskih robota koji se mogu ubrizgati u ljudsko tijelo, mogao bi revolucionirati medicinu i ljudsko zdravlje.Također,roboti se počinju koristiki i u poljoprivredi za razne aktivnosti na poljima.
Roboti su korišteni i u vojsci.Roboti se mogu koristiti u mnogim situacijama i za mnoge svrhe, ali danas se mnogi koriste u opasnim okruženjima (uključujući otkrivanje i deaktiviranje bombi), proizvodnim procesima, ili gdje ljudi ne mogu preživjeti (npr. U prostoru, pod vodom, na visokim temperaturama i čišćenje i zadržavanje opasnih materijala i zračenja).
Roboti se mogu koristiti u mnogim situacijama i za mnoge svrhe, ali danas se mnogi koriste u opasnim okruženjima (uključujući otkrivanje i deaktiviranje bombi), proizvodnim procesima, ili gdje ljudi ne mogu preživjeti (npr. U prostoru, pod vodom, na visokim temperaturama i čišćenje i zadržavanje opasnih materijala i zračenja).
Predviđa se da će se buduće generacije robota razvijati u tri smjera: mehatronički roboti (kombinacija mehaničkih i elektroničkih elemenata), biotronički roboti (kombinacija bioloških i elektron. elemenata) i bioroboti (ostvareni genetičkim inženjeringom), a očekuje se da će se njihova inteligencija približavati čovječjoj, pri čem se može očekivati i otvaranje nekih etičkih pitanja.
Robotika u Hrvatskoj
Iako se u Hrvatskoj proizvodnja robota javlja u novije doba, na Elektrotehničkome fakultetu u Zagrebu Branimir Makanec osnovao je 1961. sekciju Narodne tehnike pod nazivom Grupa kibernetičara, u okviru koje je izrađen prvi autonomni čovjekoliki robot u Hrvatskoj. Prema ekonomskim i demografskim kriterijima Europske komisije, zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati najmanje 2000 industrijskih robota, a 2015. bilo ih je postavljeno nekoliko stotina. Unatoč tome u Hrvatskoj se proizvode roboti za specijalne namjene te robotske komponente za druge velike proizvođače. Zagrebačko poduzeće Dok-Ing proizvodi robotska vozila za razminiranje, Inetec-Institut za nuklearnu tehnologiju specijaliziran je za proizvodnju tehnologija za nuklearne elektrane i robota koji se rabe u njima, dok je HSTEC iz Zadra primarno usmjeren na proizvodnju komponenata robota u autoindustriji. U svijetu proizvođača medicinske opreme postoji zapažen interes za hrvatskog robota RONNA-u, namijenjenog asistiranju pri operacijama mozga, razvijenog pod vodstvom Bojana Jerbića u Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
Robotika 